Uzrok i vrste angine pektoris

Angina pektoris je bolest koronarnih arterija koja nastaje kao posljedica ateroskleroze koja otežava normalan dotok krvi u srce. Tokom vremena krvne žile više ne mogu opskrbiti srce dovoljnom količinom kisika, osobito u slučaju povećane potražnje prilikom fizičkog napora ili stresa, zbog čega se javlja bol u prsima. Angina pektoris je veoma opasna bolest jer upravo ona najčešće dovodi do slabljenja srčanog mišića, srčanog udara i iznenadne smrti uzrokovane jakim aritmijama.

Angina pektoris kod žena ima svoje specifičnosti. Saznajte više o koronarnoj bolesti srca kod žena.

Vrste angine pektoris

Stabilna angina pektoris javlja se kod većih fizičkih napora, poput hodanja uzbrdicom ili po stepenicama. Anginozni bolovi kod ove vrste angine pektoris obično traju do 5 minuta i prolaze s prestankom napora.

Nestabilna angina pektoris nastaje zbog visokog stupnja suženja krvnih žila koje opskrbljuju srce kisikom. Kod ove vrste angine pektoris anginozni bolovi se pojavljuju kod minimalnih napora i u mirovanju. Anginozni bolovi mogu trajati do 10 minuta, a ukoliko traju duže od 15 minuta moguće je da se radi o srčanom udaru ili infarktu miokarda.

Gdje i kako boli?

Bol nastaje ispod prsne kosti te se najčešće širi na lijevo rame i ruku, u donju čeljust, vrat ili leđa, a rjeđe u desnu ruku i gornji dio trbuha. Najčešće se opisuje kao stezanje, pritiskanje, pečenje, gušenje, bol, nelagoda.

Širenje boli u prsima uslijed angine pektoris ili prilikom srčanog udara

I. stupanj: bol u prsima se javlja samo kod jako teškog napora
II. stupanj: bol u prsima se javlja kod malo većeg napora, poput penjanja uz stepenice ili uzbrdicom
III. stupanj: bol u prsima se javlja kod minimalnih napora, poput hodanja na manje razdaljine
IV. stupanj: bol u prsima se može javiti prilikom mirovanja

Što još trebate znati

angina pektoris i srčani udar su vodeći uzročnici smrtnosti u Hrvatskoj i svijetu
rizik od obolijevanja povećava se nakon 50-te godine života
stres ima važnu ulogu u procesu razvoja ateroskleroze
dijabetes ubrzava proces razvoja ateroskleroze
krvni tlak veći od 140/90 mmHg pogoduje ubrzanom rastu plaka i razvoju ateroskleroze što doprinosi napretku angine pektoris
povišeni LDL kolesterol i trigliceridi predstavljaju rizik za razvoj ateroskleroze
slabljenje srčanog mišića se manifestira oteklinama i zadržavanjem vode u nogama, trbuhu, jetri ili nakupljanjem vode u plućima. Ako se radi samo o nogama potrebno je isključiti slabu perifernu cirkulaciju