Kad vrijeme optereti tijelo: što povezuje tlak, srce i cirkulaciju?

Mnogi kardiovaskularni bolesnici primijete da se njihove tegobe mijenjaju ovisno o vremenu i godišnjem dobu. Nekad hladnoća više istakne jednu tegobu, nekad vrućina i sparina drugu, a nekad nagla promjena vremena treću, pa osoba ne zna je li problem u tlaku, srcu, cirkulaciji ili nečem drugom.

To zna zbuniti, osobito kada se već redovito uzima propisana terapija. U ambulanti se zato često mogu čuti rečenice poput: “Čim dođe zima, tlak mi opet poraste.” Ili: “Ljeti se osjećam iscrpljeno i noge mi otiču.” ili samo: “Nešto nije u redu, ne osjećam se dobro, a ne znam zašto.”

Objašnjenje zašto se to događa često se nalazi u načinu na koji se kardiovaskularni sustav prilagođava vanjskim uvjetima.

Zdrava i bolesna žila: u čemu je razlika?

Krvne žile zdrave osobe ponašaju se kao fleksibilna gumena cijev koja se neprestano prilagođava promjenama u okolini. Kad je toplo, žile se šire kako bi mogle propustiti više krvi i time rashladiti tijelo, što zovemo vazodilatacijom.

Na hladnoću žile reagiraju sužavanjem, što zovemo vazokonstrikcijom, kako bi se skupile, ograničile protok krvi i time sačuvale tjelesnu toplinu. Oba procesa događaju se putem autonomnog živčanog sustava, izvan naše kontrole, automatski, brzo i bez napora.

Kod mnogih ljudi s vremenom taj odgovor više nije jednako brz i učinkovit kao prije.

Nije stvar samo u jednoj izmjerenoj vrijednosti tlaka, jednom nalazu ili jednom lošijem danu, nego u promjenama koje se na krvnim žilama događaju kroz vrijeme. Nereguliran visoki tlak, poremećena regulacija šećera u krvi, povišene masnoće i drugi povezani čimbenici postupno utječu na stijenku krvne žile i stvaraju podlogu za aterosklerotske promjene.

Kako se te promjene razvijaju, krvne žile postaju manje elastične i teže se prilagođavaju promjenama u okolini. Umjesto glatke prilagodbe, kardiovaskularni sustav tada mora raditi s povećanim naporom. I upravo u tome je srž problema: isti vanjski uvjet koji zdravo srce i žile jedva registriraju, za osjetljiviji kardiovaskularni sustav predstavlja stvarni izazov.

Sezonski obrasci: što se događa i zašto?

Svako godišnje doba nosi svoje specifičnosti. Kod nekoga se promjene najviše primijete zimi, kod nekoga ljeti, a kod nekoga upravo u prijelaznim razdobljima.

Odaberite dio koji vas najviše zanima:

Zima i hladnoća

Hladnoća je glavni razlog zbog kojeg je zima jedno od zahtjevnijih razdoblja za kardiovaskularne bolesnike. Kad je temperatura niska, tijelo refleksno reagira skupljanjem krvnih žila kako bi sačuvalo toplinu. Istovremeno, to povećava otpor protoku krvi, pa srce pri svakom otkucaju mora raditi s većim naporom kako bi potisnulo krv kroz sužene žile.

Upravo zato zimski porast tlaka nije slučajna pojava. Niske temperature pokreću prirodan odgovor organizma, a kada su krvne žile već manje elastične, taj odgovor postaje izraženiji i jače se osjeti.

Takav osjećaj mnogi opisuju riječima: “Iza vrata mi je hladno pa mi je i loše.” Kod drugih se zimski uvjeti ne osjete samo kroz tlak, nego i kroz lupanje srca čim se tijelo rashladi.

Isti mehanizam prepoznaje se i u perifernoj cirkulaciji. Na nogama, osobito u stopalima i prstima, mogu se javiti trnci ili osjećaj hladnoće koji dugo ne prolazi. Kod angine pektoris ista reakcija može dodatno opteretiti krvne žile srca, pa se simptomi mogu javiti ili pojačati pri naporu na hladnom zraku ili naglom izlasku iz toplog prostora.

Pogledajte i:

Ljeto, vrućina i sparina

Ljeti se tijelo pokušava rashladiti širenjem krvnih žila na površini kože. Krv tada lakše prolazi kroz proširene žile, pa se tlak ljeti često snižava, što na prvi pogled zvuči dobro. Međutim, taj proces od srca i cirkulacije traži stalnu prilagodbu.

Srce tada mora raditi pojačano jer tijelo istodobno treba održati cirkulaciju i osloboditi se viška topline. Dok zdrava osoba taj balans održava bez većih poteškoća, kod osoba s narušenim kardiovaskularnim zdravljem isti napor može potaknuti tegobe.

Znojenje dodatno komplicira sliku. Kada tijelo gubi više tekućine nego što prima, smanjuje se volumen krvi i cirkulacija postaje zahtjevnija. Kao odgovor na taj gubitak, tijelo pokušava sačuvati ravnotežu sužavanjem krvnih žila, pa tlak ne ostaje uvijek nizak, nego može početi oscilirati ili se ponovno povisiti.

Tada se ta unutarnja prilagodba počinje osjećati u svakodnevici. Netko osjeti vrtoglavicu, nekome srce počne lupati, kod nekoga se javi osjećaj težine ili oticanje nogu, a mnogi taj napor opisuju riječima: “Zadišem se nakon par koraka.”

Kada se toplini pridruži vlaga

Sparina često pojačava tegobe jer se tijelo u takvim uvjetima teže hladi. Već temperatura iznad 26–27 °C može postati zahtjevna kada je prati visoka vlažnost zraka, osobito iznad 70 %, jer tada znoj teže isparava s površine kože.

To je posebno izraženo nakon 50. godine života, jer prirodni mehanizmi hlađenja, uključujući znojenje, s godinama često postaju manje učinkoviti, pa se tijelo teže oslobađa viška topline.

Zašto voda nije cijela priča

Hidratacija ima važnu ulogu jer pomaže održati volumen krvi i olakšava rad cirkulacije. Ali sama po sebi ne rješava osnovni problem kod osoba čije su krvne žile s vremenom izgubile dio elastičnosti i teže se prilagođavaju promjenama.

U takvom sustavu dehidracija je okidač, samo jedan dio šire priče. Upravo zato se tegobe mogu javiti i kod osoba koje paze na unos tekućine.

Pogledajte i:

Proljeće i jesen: nagle promjene

“Nije ni hladno ni vruće, ali se opet ne osjećam dobro.” Upravo tako mnogi opisuju prijelazna godišnja doba, u kojima tegobe nisu vezane uz jednu jasnu krajnost poput zimske hladnoće ili ljetne vrućine.

U proljeće i jesen do izražaja dolazi promjenjivost vremena i potreba da se krvne žile brzo prilagode novim uvjetima. Nagle promjene atmosferskog tlaka, temperature ili vlažnosti mogu pokrenuti reakciju krvnih žila sličnu onoj koja se događa na hladnoći, kada se krvne žile privremeno sužavaju i povećava se otpor protoku krvi.

Zato prolazak atmosferske fronte, grmljavinsko nevrijeme ili nagli pad temperature kod kardiovaskularnih bolesnika mogu biti okidač za oscilacije krvnog tlaka, lupanje srca, osjećaj slabosti ili dojam da tijelo “ne prati” promjenu vremena.

Uz nagle promjene, svoju ulogu ima i prelazak iz jednog sezonskog ritma u drugi. Nakon zime dolazi naglo zatopljenje, a nakon ljeta prvi hladni valovi. Tada se kardiovaskularni sustav ponovno mora uskladiti s novim uvjetima, što za manje elastične krvne žile predstavlja dodatni izazov.

Važna granica: kada ne čekati

Sezonske promjene tegoba kod kardiovaskularnih bolesnika poznate su i medicinski razumljive. Ipak, postoje simptomi koje ne treba tumačiti kao uobičajenu reakciju na vrijeme:

• nova ili jača bol u prsima (stezanje, pritisak ili žarenje koje traje dulje od nekoliko minuta, ili se širi prema ruci, vilici ili leđima)
• izrazita zaduha u mirovanju ili pri minimalnom naporu
• nesvjestica ili gubitak razvoteže
• nagla slabost jedne strane tijela, poteškoće s govorom, zamagljen vid
• izrazito nepravilan ili ubrzan rad srca koji ne prolazi spontano
• jako visok ili jako nizak krvni tlak uz prateće simptome (jaka glavobolja, mučnina, zamagljen vid, hladan znoj)

Ovi znakovi ne spadaju u uobičajeni sezonski obrazac i mogu upućivati na stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.

Kako se lakše nositi s promjenama

Hladnoća, vrućina, sparina i nagle promjene vremena dio su ritma kroz koji tijelo stalno prolazi. Ne možemo ih izbjeći, ali možemo paziti da svakodnevnim izborima ne povećavamo napor koji tijelo mora uložiti dok se prilagođava vanjskim uvjetima. U praksi to znači voditi računa o unosu tekućine tijekom vrućih dana, na hladnoći izbjegavati nagle prijelaze iz toplog u hladno te tjelesnu aktivnost prilagoditi uvjetima toga dana.

Uz propisanu terapiju, uravnoteženu prehranu i zdrave svakodnevne navike, važno je obratiti pažnju i na način na koji tijelo reagira kroz godinu. Ono što osoba osjeća može se mijenjati, ali to ne znači da se svaki put mijenja i pozadina tegoba.

Korak dalje u brizi za krvne žile

Kada krvne žile teže prate promjene vremena, posljedice se najčešće osjete u svakodnevici, kroz tlak, cirkulaciju i rad srca.

Zato briga za krvne žile nije vezana samo uz jedno godišnje doba niti uz jednu tegobu. Kada se krvne žile teže prilagođavaju vanjskim uvjetima, srce i cirkulacija rade s većim naporom.

Upravo tu, kao dodatni korak u podršci boljoj funkciji krvnih žila, svoje mjesto imaju Strauss kapi, dostupne u ljekarnama.

Riječ je o klinički dokazanom prirodnom proizvodu koji već više od 40 godina pomaže krvnim žilama da budu zdravije i elastičnije, kako bi cirkulacija lakše pratila potrebe tijela, tlak bio stabilniji, a srce lakše obavljalo svoj posao.

Ako već uzimate terapiju

Strauss kapi mogu se koristiti uz uobičajeno propisanu terapiju za srce i krvne žile, uključujući i lijekove poput Andola ili Aspirina. Zaključak o primjeni utemeljen je na podacima iz javno dostupnih biljnih monografija i odobrenih Sažetaka opisa svojstava lijeka (SmPC). Više o tome možete pročitati ovdje.

Za više informacija o Strauss kapima, njihovom djelovanju i gdje ih možete kupiti u Hrvatskoj posjetite: